Burilović pred kaznenim progonom radi kaznenog djela neizvršavanja sudske odluke?

Početkom 2019. godine Hrvatska gospodarska komora izgubila je sve sporove na Visokom upravnom sudu u nastojanju da ospori niz rješenja Povjerenika za informiranje, koja su išla u prilog korisnika informacija (udruge FUTURIST).

Tim su presudama ostala na snazi rješenja Povjerenika za informiranje po kojima je HGK obavezan postupati.

Iako je od zadnje presude Visokog upravnog suda prošlo više od 9 mjeseci – HGK po tim presudama ne postupa čime potvrđuje da volje za postupanjem po navedenim presudama – nema.

HGK ne postupa ni kada su zahtjevima za pristup informacijama zatražene informacije i kada je nakon žalbenog postupka Povjerenik za informiranje stao na stranu korisnika informacija koji je tražio:

– skenirane važeće ugovore koje HGK ima s vanjskim dobavljačima na području informatičke podrške i odnosa s javnošću

– isplatnice članovima predstavničkih i izvršnih tijela HGK-a, izvršene u 2017. godini

– isprave iz kojih se vidi koja je radna mjesta HGK od 2008. godine popunjavao temeljem javnih natječaja

– izvješće za 2017. godinu o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama u HGK-u

– isplatne liste 3 najbolje plaćena zaposlenika HGK-a za plaću isplaćenu u siječnju 2018. godine (za prosinac 2017.). 

Luka Burilović kao predsjednik Hrvatske gospodarske komore službena je i odgovorna osoba koja bi mogla, ako ne izvrši pravomoćnu sudsku odluku koju je bila dužna izvršiti,  biti izložena kaznenom progonu zbog kaznenog djela iz članka 311. Kaznenog zakona (kazneno djelo neizvršavanja sudske odluke).

Ovdje bi se moglo govoriti i o neuvažavanju Visokog upravnog suda, jedne od ključnih institucija hrvatske države te Povjerenika za informiranja kao jednog od najvažnijih antikorupcijskih tijela, te o preziru prema zakonima i vladavini prava, i naglasiti da Povjerenik za informiranje opravdano ističe da je „neprovođenje sudskih presuda u domeni kaznene odgovornosti” (opširnije na https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/povjerenik-za-informiranje-u-intervjuu-za-jutarnji-treba-omoguciti-novcano-kaznjavanje-celnika-tijela-koje-uskracuje-informacije/8800685/).

 

 

 

 

 

 

 

Hrvatska gospodarska komora izgubila sve sporove na Visokom upravnom sudu po pravu na pristup informacijama

Hrvatska gospodarska komora (HGK) pokušala je tužbama osporiti rješenja Povjerenika za informiranje, kojima je HGKu naloženo donošenje rješenja u korist korisnika informacija (udruge FUTURIST, izvršitelja projekta HOK I HGK NARODU), ali u tome ni u jednom slučaju nije uspjela.

Tako više nema zapreka niti redovnih pravnih lijekova, kojima bi HGK osporio davanje traženih informacija:

– isplatnica medijima u 2017. godini (presuda UsII-466/18-7 od 07.02.2019.)

– izvoda prometa na bankovnim računima koje su banke dostavile HGK-u u 2017. godini (presuda UsII-469/18-10 od 30.01.2019.)

– sistematizacije radnih mjesta u Hrvatskoj gospodarskoj komori (presuda UsII-467/18-10 od 30.01.2019.)

 – popisa zaposlenih u HGK-u (presuda UsII-468/18-9 od 17.01.2019.)

– zapisnika o sjednicama i radu Nadzornog odbora u HGK-u u 2016. i 2017. godini (presuda UsII-470/18-8 od 16.01.2019.)

– općih i pojedinačnih pravnih akata koje je od uhićenja bivšeg predsjednika HGK Nadana Vidoševića HGK donio kako bi se spriječili slični kasniji scenariji u komorama – moguća zloupotreba ovlasti, štete po komore itd. (presuda UsII-471/18-8 od 16.01.2019.)

Na zahtjeve za pristup informacijama Burilović (HGK) i Ranogajec (HOK) odgovorili golemim otporom?

Golemi su otpor, čini se, spremni pružiti u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK, predsj. L.Burilović) i Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK, predsj. D.Ranogajec), kako tražene informacije javnosti ne bi pružili temeljem članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama tj. pravodobno, potpuno i točno.

Time po korisniku informacija povređuju načelo pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija, pa će se građanski nadzor nad ove dvije komore nužno morati produbiti, možda korištenjem suplementarnih pravnih mehanizama.

Već je na djelu golemi niz neobičnih obrazloženja ove dvije komore – kako bi uskratili tražene informacije – no u bitnome te se „odbijenice“ svode na pozivanje na eventualnu zloupotrebu prava na pristup informacijama ili ukratko, da tim zahtjevima za informacijama dolazi do tako velikog opterećenja rada tih komora – da to dovodi do onemogućavanja njihovog redovnog funkcioniranja!

Radi se 1-2 zahtjeva za pristup informacijama postavljenih mjesečno (u prilogu).

Zahtjevi HGKu i HOKu od početka godine do danas

Janja Žic, Nika Morović … zaposlene u HOK-u bez javnih najtečaja?

Iz izvora u HOK-u može se saznati da je Janja Žic nedavno napustila HOK i da je na njeno radno mjesto došla Nika Morović.

Prema dostupnim saznanjima, ni jedna ni druga nisu u HOK-u zaposlene putem raspisivanja javnih natječaja.

HOK i HGK su tijela javne vlasti.

“Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe” (članak 44. Ustava RH).

Zapošljavanje u javnim službama bez javnog natječaja – općenito govoreći dovodi do krize odgovornosti koja je kod onih koji su primljeni bez javnog natječaja usmjerena prema interesima “onoga tko te doveo” umjesto prema javnom interesu i interesima institucije, što vodi do internog i eksternog gubitka povjerenja u institucije, slabljenja pojedinačnog i ukupnog profesionalnog integriteta zaposlenih, a potencijalno ili stvarno, do nejednakosti u prilikama na radnom mjestu s jedne strane te nerada i neodgovornosti, poltronstva i nenamjenskog trošenja javnih sredstava s druge strane.

Radi analize postupanja u zapošljavanju u HOK-u i HGK-u tim je komorama postavljen novi zahtjev za pristup informacijama kojim se traži od njih da radi javnog interesa daju isprave iz kojih se vidi koja su radna mjesta od 2008. popunjavali temeljem javnih natječaja.

O zapošljavanju u tijelima javne vlasti postoj i antikorupcijska smjernica Povjerenika za informiranje koja se može naći na ovoj poveznici:

http://www.pristupinfo.hr/smjernice-o-pristupu-informacijama-u-postupcima-provedbe-javnih-natjecaja-za-zaposljavanje-te-postupak-izbora-i-imenovanje-putem-javnih-poziva-u-tijelima-javne-vlasti/

Smjernica se, kako ističe Povjerenik, odnosi na sva tijela javne vlasti, dakle svakako i na HGK i HOK.

U 100 dana Burilović (HGK) i Ranogajec (HOK) nisu na zahtjev dali niti jednu cjelovitu informaciju od javnog interesa

„Svrha Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti svakome dostupnost informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti kako bi se osigurala transparentnost i otvorenost njihova rada, trošenja javnog novca te povećala odgovornost njihovog postupanja”, navedeno je u Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama (za 2015. godinu, str. 80).

Nasuprot toj svrsi, u više od 100 dana provođenja projekta HOK I HGK NARODU kojega je cilj da HOK i HGK zakonito postupaju u reaktivnoj, retroaktivnoj i proaktivnoj objavi informacija kojima raspolažu – Burilović (HGK) i Ranogajec (HOK) nisu ni jednu informaciju od 5 traženih informacija dali poštujući članak 7. Zakona o pravu na pristup informacijama – tj. pravodobno, potpuno i točno.

Zbog toga su upućene još dvije žalbe Povjereniku za informiranje (u prilogu ovog teksta), a neki su saborski zastupnici preuzeli komorama postavljena pitanja – i postavili ih Vladi, dobivši od premijera djelomičan odgovor, makar na drugoj pravnoj osnovi (https://www.tportal.hr/biznis/clanak/pernar-pitao-vladu-kolike-su-najvece-place-u-hok-u-i-hgk-a-nije-racunao-do-kakvog-ce-nesporazuma-doci-foto-20180405).

Iako zauzet velikim brojem obaveza zadnjih dana, Plenković je dao odgovor na postavljeno pitanje o plaćama u HOK-u i HGK-u.

Time su pala u vodu opravdanja HOK-a i HGK da ne stignu odgovoriti jer navodno dolazi do prevelikog opterećenja njihovog rada, pa čak i do blokade njihovog redovnog funkcioniranja.

Sigurno ni HOK ni HGK nisu opterećeni kao Vlada, već se može zaključiti da samo hine opterećenje i blokadu, ne bi li javnosti uskratili odgovore na pitanja koja su od javnog interesa.

HGK i HOK su od početka projekta HOK I HGK NARODU pozvani da prema načelu ravnopravnog sudjelovanja SLOBODNO komentiraju ocjene Izvršitelja projekta te da na službenim stranicama projekta https://hokihgknarodu.wordpress.com/  izražavaju svoja stajališta. Takvu mogućnost HOK i HGK do sada nisu koristili.

4 – HGK – TROŠAK ČLANOVA TIJELA – Zalba-protiv-rjesenja-pristup-informacijama

4 – HOK – TROŠAK ČLANOVA TIJELA – Zalba-protiv-rjesenja-pristup-informacijama

Dio političkih stranaka za ukidanje “neodgovornih” komora

Projekt jačanja prava na pristup informacijama u dvjema najvećih hrvatskim komorama “HOK i HGK NARODU”, naišao je na zanimljive reakcije pojedinih političkih stranaka.

Projekt bi možda bio ostao nezamijećen, da predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec nije svim strankama uputio dopis, istražujući tko su među političkim strankama naručitelji projekta “HOK i HGK NARODU”.

Naručitelji su o tome odmah izvijestili Izvršitelja projekta, pa se tako dogodilo da je Ranogajec (HOK) naglo i značajno povećao interes za projekt među hrvatskim političkim strankama.

HOK kao tijelo javne vlasti ipak nema zakonske mogućnosti saznati koje političke stranke stoje iza ovog projekta – naime političke stranke nisu mu dužne dati odgovor, jer za razliku od HOK-a, političke stranke nisu tijela javne vlasti.

Zahvaljujući Ranogajcu, posjet projektnoj stranici https://hokihgknarodu.wordpress.com/ u kratko se vrijeme – utrostručio (prema donjoj slici).

Visitors

Poznato je također već otprije i to, da je dio političkih stranaka za ukidanje “neodgovornih” komora – možda baš onih koji odgovore na upite korisnika informacija daju nevoljko, sporo ili zloupotrebljavajući procesna ovlaštenja.

Oči političkih stranaka i medija uprte u HGK, HOK i Povjerenika za informiranje

Do danas (krajem ožujka 2018.), u gotovo 3 mjeseca provođenja projekta “HOK i HGK narodu”, nije do kraja riješen niti jedan zahtjev postavljen temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) dvjema hrvatskim najjačim komorama, s najvećim prihodima i brojem članova.

Ni HGK (Burilović) ni HOK (Ranogajec) još nisu otvorili svoje institucije, da bi korisnici brzo i lako došli do traženih informacija.

Tako su od javnosti i dalje skriveni podaci:

– integralni ugovori koje su HOK i HKG potpisali s vanjskim dobavljačima na području informatičke podrške (upravljanje i održavanje informatičkog sustava i sl.) i odnosa s javnošću (PR)
– obračunske liste 3 najbolje plaćena zaposlenika HGK i HOK-a
– popis zaposlenih u veljači 2018. u HOK-u i HGK-u.

Na potezu je Povjerenik za informiranje, kome su radi izbjegavanja HOK-a i HGK-a da daju tražene podatke upućene žalbe.

Dosadašnja praksa pokazala je da ni u jednom od ova tri slučaja nema osnove za uskratu traženih informacija. Na poveznicama (linkovima) su rješenja Povjerenika koja potvrđuju da:

– ugovori su javni podatak, naime moraju biti “informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti”, a dodatno, štite se “osobni podaci fizičkih, a ne pravnih osoba” (više na http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php?izb=315)

– “bruto plaća zaposlenika tijela javne vlasti smatra se informacijom od javnog značaja, koja bi trebala biti dostupna korisnicima prava na pristup informacijama” (više na http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php?izb=609)

– popis zaposlenih je javni podatak, naime “radi se o osobama koje su zaposlene u tijelu javne vlasti, te se financiraju iz javnih sredstava” (više na http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php?izb=690)

Tek će se vidjeti kako će postupati HGK i HOK u odnosu na posljednji zahtjev za pristup informacijama od 23.3.2018, kojim se u okvirima ovog projekta kani utvrditi prošlogodišnji trošak članova predstavničkih i izvršnih tijela u HGK-u i HOK-u.

O svemu će biti ili već jesu obaviještene hrvatske političke stranke kao naručitelji i / ili korisnici ovog projekta, kao i mediji, naime, objavljivanje i dijeljenje ovog slučaja, pomoći će ostvarenju javnog interesa – otvorenosti, transparentnosti i responsivnosti HOK-a i HGK.

Sa ovim ocjenama Izvršitelja projekta upoznati su pored političkih stranaka i medija još i HGK i HOK, te temeljem načela ravnopravnog sudjelovanja mogu na službenim stranicama ovog projekta https://hokihgknarodu.wordpress.com/ izražavati svoja stajališta i mišljenja u skladu s važećim normama i praksom. Ovaj projekt, usmjeren jačanju prava na pristup informacijama, potiče izražavanje različitih mišljenja uključujući oprečna, no HOK i HGK, iako obaviješteni o toj mogućnosti, još nisu iskoristio tu priliku čime se može konstatirati njihova dosadašnja suglasnost s iznesenim činjenicama i ocjenama kao istinitima.

Ranogajec (HOK) i Burilović (HGK) protivno praksi Vlade – ne žele javnu objavu bruto plaća u HOK-u i HGK-u?

Nakon zahtjeva 28.1.2018. da dostave obračunske liste 3 najveće plaće u HOK-u i HGK-u – te su institucije ali i tijela javne vlasti – odgovorile negativno, pozivajući se na tajnost  podataka odnosno na nelegitimnost zahtjeva. 

Iako se radi tek o odluci službenika za informiranje u HOK-u, odnosno HGK-u, treba istaknuti da su za zakonitost svih odluka uključujući akte koje potpisuju njihovi službenici – odgovorni čelnici tih tijela Dragutin Ranogajec (HOK) i Luka Burilović (HGK), a ne službenici (za informiranje u ovom slučaju).

Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama već je dovela do toga, da se podaci o bruto plaćama zaposlenih u tijelima javne vlasi počevši od premijera – ne smatraju tajnom.

Isti zakon koji vrijedi za Vladu RH kao tijelo javne vlasti (Zakon o pravu na pristup informacijama), trebao bi vrijediti i za HGK i HOK kao tijela javne vlasti.

U nastavku su podaci o bruto-plaći premijera dobiveni od Vlade još početkom 2016., kao i žalbe na postupanja Dragutina Ranogajca (HOK) i Luke Burilovića (HGK) u slučaju bruto-plaća zaposlenih u HGK-u i HOK-u.

Veljača 2016 – BRUTO PLAĆE premijera

2 – HGK – BRUTO PLACE – Zalba-protiv-rjesenja-pristup-informacijama

2 – HOK – BRUTO PLACE – Zalba-protiv-rjesenja-pristup-informacijama

HGK i HOK kontinuirano su, još od početka projekta HOK I HGK NARODU – pozvani da prema načelu ravnopravnog sudjelovanja komentiraju ocjene Izvršitelja projekta te da na službenim stranicama projekta https://hokihgknarodu.wordpress.com/ izražavaju svoja stajališta i mišljenja u skladu s važećim normama i praksom.

 

HGK i HOK bez cjelovitog odgovora na pitanje koliko troše na IT i PR

Na upit da dostave „skenirane važeće ugovore s vanjskim dobavljačima na području informatičke podrške (upravljanje i održavanje informatičkog sustava i sl.“ te „odnosa s javnošću (PR)“ od 15. siječnja 2018., HGK i HOK nisu za sada dale cjelovit odgovor.

HGK je dostavio skenirane ugovore s vanjskim dobavljačima na području informatičke podrške – ali bez podatka o izvođaču ili izvođačima. Zatražena je dopuna – dostava upravo tog dijela informacije. HGK je također odgovorio da „na području odnosa s javnošću nema zaključenih ugovora“.

HOK je odgovorio pozivajući se da ima pravo korisniku uvesti ograničenje pristupa traženim informacijama. U žalbi upućenoj Povjereniku za informiranje korisnik je posebno istaknuo ustavnu odredbu da “ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.” Korisnik također u svojoj žalbi ističe da HOK pokušava „preusmjeriti postupak s merituma stvari na druga pitanja, iako je pozvan da sve nejasnoće razjasni s korisnikom informacije“, na što ga obvezuje načelo „međusobnog poštovanja i suradnje“ iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama. HOK je tako po sudu korisnika informacije, već u startu projekta prekršio načelo suradnje i načelo ekonomičnosti u postupanju, sve u pokušaju odugovlačenja postupka, a protivno javnom interesu.

 

4. siječnja 2018. HOK i HGK upoznate s projektom “HOK I HGK NARODU”

Zaprimljene povratnice potvrđuju da su 4. siječnja 2018. HOK i HGK upoznate s projektom “HOK I HGK NARODU”.  Obavještavanje drugih dionika projekta, bit će subsekventno (značenje: http://www.dictionary.com/browse/subsequent).

 Ustavna osnova od značaja za provođenje projekta

Ustavna osnova od značaja za provođenje ovog projekta je članak 1 stavak 2 Ustava RH („U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana“).

Zakonska osnova od značaja za provođenje projekta

Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI).

Izvršitelj projekta i odluka o provođenju

Izvršitelj projekta je udruga FUTURIST. Projekt je odobrila Skupština FUTURIST-a 10.11.2017.

Naručitelj projekta

Hrvatske političke stranke (poznate Izvršitelju).

Korisnici projekta

Hrvatske političke stranke i opća javnost (svi materijali projekta imaju status tzv. “commonsa” , značenje: http://www.dictionary.com/browse/commons).

Tijek projekta

HOK-u  i HGK-u će tijekom ovog projekta biti postavljeno 1-2 zahtjeva za pristup informacijama mjesečno, kako bi se utvrdila:

  • brzina pružanja informacija u skladu sa ZPPI-om

  • kvaliteta pružanja informacija u skladu sa ZPPI-om

  • načini postupanja u skladu sa ZPPI-om

  • drugo, od značaja za korisnike informacija.

Postavljanje zahtjeva za pristup informacijama u okviru ovog projekta, ne isključuje već nadopunjuje druge inicijative Izvršitelja u skladu sa člankom 46. Ustava Republike Hrvatske (“Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.”)

Utvrđenje javnog interesa

Javni je interes da tijela javne vlasti (u ovom slučaju HOK i HGK) zakonito postupaju u reaktivnoj, retroaktivnoj i proaktivnoj objavi informacija kojima raspolažu.

Ocjene provođenja projekta

Utvrđenja – ocjene će iz svoje, korisničke perspektive davati Izvršitelj projekta.

Načelo ravnopravnog sudjelovanja

Sa svakom ocjenom Izvršitelja projekta bit će upoznati HGK i HOK, te će o tome moći na službenim stranicama ovog projekta https://hokihgknarodu.wordpress.com/ izražavati svoja stajališta i mišljenja u skladu s važećim normama i praksom.

On-line provođenje projekta

Informacije o projektu HOK I HGK NARODU bit će objavljivane na https://hokihgknarodu.wordpress.com/

Projektna komunikacija će se u pravilu odvijati putem e-mail adrese: hokihgk.narodu@gmail.com

 Načelo ekonomičnosti u radu tijela javne vlasti

Preporuka je ovog projekta da se sva komunikacija preferencijalno odvija (uključujući davanje informacija temeljem ZPPI-a) elektroničkom komunikacijom, osim kada to nedvojbeno nije moguće. Time se ostvaruje i potvrđuje od strane tijela javne vlasti  – načelo ekonomičnosti u njihovom radu.

Načela javnog rada i slobodnog sudjelovanja u javnom životu

Djelovanje u ovom projektu Izvršitelja obvezuje na poštivanje načela javnosti (članak 7. Zakona o udrugama – ZOU) te načela slobodnog sudjelovanja u javnom životu – udruge slobodno sudjeluju u razvoju, praćenju, provođenju i vrednovanju javnih politika, kao i u oblikovanju javnog mnijenja (Članak 10. ZOU). O ovom projektu obaviješteni su ili će biti svi mediji, prema Izvršitelju dostupnoj adremi.

Načelo obavještavanja regulatorne javnosti

O ovom projektu obaviješteni su dijelovi regulatorne javnosti: predsjednici/ce parlamentarnih stranaka i dio predsjednika/ca hrvatskih vanparlamentarnih stranaka.

Načelo odlučnog imenovanja problema i prvenstva javnog interesa nad privatnim

Ovim projektom očekuju se pozitivni učinci nastojanja da se postigne opisani javni interes temeljem prvenstva javnog interesa nad privatnim, suradnje, pružanja pomoći, uvažavanja, ravnopravnosti i dostojanstva sudionika u postupcima.

Očekuje se odlučno i precizno imenovanje problema – kao što je privatizacija informacija u tijelima javne vlasti  – čije je rješavanje u javnom interesu.

Kontakt e-mail za prijedloge, pitanja i sl.

Za sva dodatna pitanja, komentare mišljenja i prijedloge kontaktirati: hokihgk.narodu@gmail.com

O FUTURIST-u

FUTURIST je nevladina organizacija punog naziva Forum za unaprjeđivanje  transformacijskog upravljanja razvojem institucija i sustava; FUTURIST djeluje kao građanska inicijativa od 2002., a 2005. je osnovan kao udruga; u radu FUTURIST-a u Hrvatskoj i inozemstvu do sada je sudjelovalo više od 500 članova; FUTURIST u svom neposrednom djelovanju ostvaruje učinak kako prema pojedincima tako i prema posebnim dijelovima javnosti, koji se mjeri(o) u brojkama koje prelaze i po 10.000 ljudi (ovisno o projektu).